U Pariz sam krenuo sa zadatkom da pronađem i intervjuiram Jacka Langa, francuskog ministra za kulturu. I kako mi to nikako nije polazilo za rukom, onako razočaran "zapucao" sam u malo pariško kazalište Theatre de Tourtour, preko puta "Beaubourga" da vidim "Pokondirenu tikvu" Jovana Sterije Popovića, u izvođenju glumaca-amatera Malog jugoslavenskog kazališta iz Pariza. I, gle čuda! Tražio sam ministra za kulturu jedne zemlje, a našao - svjetskog ministra za kulturu!
intervjuirao: Miško Kalezić
tekst udijelio: Miodrag Đorđević
transkripcija, prijevod i web: Vedran Novoselac
Lijepe stvari se nažalost ne događaju dovoljno često. I onda kad se u tamburaškom svijetu dogodi nešto lijepo, i to višestruko lijepo, svakako treba to zabilježiti i napisati koju riječ o tome.
Mi koji se bavimo tamburaškom glazbom vrlo dobro znamo da je svaki novi album kojeg objavi Zvonko Bogdan sam po sebi već lijepa i važna stvar. O tome ne treba trošiti riječi, stvar je u cijelosti razumljiva – i upravo ovih dana izlazi novi album Zvonka Bogdana pod nazivom Godine su mnoge prošle.
Tekst: Mario Pleše, fotografije iz privatne zbirke: Goran Hlebec
Tamburaški pokret na prostoru Slovenije počeo je krajem 19. stoljeća, a tijekom nekoliko zadnjih godina 19. stoljeća pojavili su se i prvi tamburaški orkestri. 1900. godine u Sloveniji se pokreće prvi tamburaški časopis kojeg je uređivao Hrabroslav Vogrič. Naziv časopisa je bio Slavljanska lira. Pored vlastitih kompozicija objavljivao je i djela hrvatskih i čeških skladatelja. Značajniji slovenski skladatelji, koji su pisali glazbu za tamburu, bili su Stanko Premrl, Vinko Vodopivec, Emil Adamič, Radovan Gobec. Pored njih tu su još i Marko Bajuk, Adolf Groembing, Janko Gregorc i Davorin Jenko, a u današnje vrijeme Tomaž Habe...
Tekst i fotografije: Igor Robar
Stvaralaštvo Vlaha Paljetka i Ive Tijardovića neizmejrno su, i nažalost neiskorišteno, glazbeno bogatstvo koje nitko zadužen za promidžbu hrvatske kulture i prepoznatljivosti ne koristi. Njihov opus sigurno je jedan od čvrstih temelja na kojima bismo trebali graditi svoju glazbenu prepoznatljivost.
Previše smo puta melodije poput „Adio Mare“, „Na te mislim“, „Klinček stoji pod oblokom“ odsvirali sami sebi, zašto ne iskoristiti sve svoje znanje i potencijale i pokazati se ostatku svijeta u najboljem svijetlu, i naravno, svi od toga lijepo živjeti....
Zanimljiv tekst o hrvatskom glazbenom identitetu i o još ponečemu ustupio nam je Damir Bačić, obavezno pročitati!!!
Razgovor sa Majstorom oko koga se diglo dosta prašine na forumu, Marinko Žeravica, priredio Vedran Novoselac
...i nastavljamo sa Sibeliusom, drugi dio; priredio Mario Pleše
